You are here

Visok unos proteina i zdravlje

Koliko puta ste čuli da unos suplemenata, proteina i sl. šteti vašem zdravlju? Naročito bubrezima? I uvek ostajete u dilemi da li je to zaista tako ili ipak nije? Na ovo pitanje vam odgovor daje naš savetnik iz Pansport tima Slaviša Stojić, koji je kao lekar, i kao neko ko je u sportu i suplementaciji, zapravo i najpozvaniji da vam na ovakva pitanja odgovor da.

Pa pročitajmo zajedno:

Poslednjih nekoliko decenija donelo je bitne promene u pogledu postulata zdrave ishrane. Odbačene su sumnje koje su se ticale udela masti u ishrani, jasnija je demarkacija po pitanju zdravih i zlih (trans) masti, naučili smo da je ishrana bogata ugljenim hidratima vezana za probleme sa viškom kilograma i kardio-vaskularnim rizicima, ali kada su u pitanju proteini dosta je nejasnoća. Većina nefrologa idalje polemiše oko uticaja viskoproteinske ishrane na zdravlje bubrega i posledičnu hroničnu bubrežnu insuficijenciju. Da li je u pitanju opravdana sumnja, crveni alarm ili samo zabluda, zamena teza?!

HRONIČNA BUBREŽNA INSUFICIJENCIJA I VISOK UNOS PROTEINA

Smatra se da povećan unos proteina doprinosi povećanom radu bubrega – hiperfiltracija. Samim tim naši nefroni (osnovne „jedinice bubrega“ za prečišćavanje krvi) više rade, a ima tvrdnji da povećano opterećenje nefrona sa vremenom dovodi do njihovog gašenja. Svakim „ugašenim“ nefronom, oni preostali preuzimaju njihovu funkciju, ali i samim tim više rade ne bi li kompenzovali nedostatak. Kada se broj funkcionalnih nefrona smanji do kritičnog nivoa, ispoljavaju se znaci hronične bubrežne insuficijencije?! Koliko ima istine u svemu tome? Da li se nefroni tako lako gase samo od povećnog unosa proteina hranom i suplementima? Da li je hiperfiltracija preduslov „gašenja bubrega“?

Po definiciji „hronična bubrežna insuficijencija (HBI) je sindrom (skup simptoma) koji traje minimalno tri ili više meseci, a nastaje kao posledica postepenog, progresivnog i ireverzibilnog smanjenja bubrežne funkcije (glomerulske filtracije) do terminalnog nivoa“.

HBI karakterišu zadržavanje uremijskih toksina (urea, kreatinina, mokraćne kiseline) – nastalih u metabolizmu proteina, tu su i promene u volumenu i sastavu telesnih tečnosti i elektrolita i disbalans mnogih hormona.

Sa aspekta zvanične medicine najvažniji faktori rizika za nastanak i napredovanje „bolesti“ su arterijska hipertenzija (povišen krvni pritisak), dijabetes melitus (oba tipa), glomerulonefritis, razna autoimuna oboljenja (npr. sistemski lupus),“cistične bolesti bubrega“, sistemske infekcije i infekcije urotrakta, kalkuloza bubrega (kamen u bubregu), benigna hiperplazija prostate, neadekvatna upotreba nefrotoksičnih lekova (NSAIL, antibiotici, diuretici, AAS), ateroskleroza, hiperlipdemija, pušenje, starija životna dob.

Ne zaboravimo da unos proteina od oko 2 gr po kg, može dovesti i do povišenih vrednosti uree i kreatinina, koji nisu znak terminalnog stadijuma bolesti, već su kod zdravih osoba samo znak „povećanog metabolizma proteina“ uzrokovanog povećanim unosom istih (nekada i neadekvatna hidratacija, kao i suplementacija kreatinom npr., mogu dovesti do „problematičnog nalaza“). Svakako da u sportovima snage i izgleda, gde je cilj povećanje mišićne mase, visok unos proteina je jedna od bitnih stavki. Pravo pitanje je u kojoj meri i za koje vreme će ovaj „atak na bubrege“ ispoljiti znake „oštećenja“ i da li će ih biti? Za sada nema dovoljno preciznog odgovora!

Meta-analiza, objavljena u „Journal of Nutrition“, Michaela C Devries et al, Changes in Kidney Function Do Not Differ between Healthy Adults Consuming Higher- Compared with Lower- or Normal-Protein Diets: A Systematic Review and Meta-Analysis, The Journal of Nutrition (2018), ukazuje na suprotno viđenje uticaja visokog unosa proteina na bubrežnu funkciju. Naime, pominje se da visok unos proteina (1,2-1,5 gr po kg) doprinosi poboljšanju funkcije bubrega čak i kod onih u rizičnoj grupi.

Sve u svemu, budite umereni i odmereni, oko 1,5 gr po kg (sve preko 2 gr po kg je nesvrsishodno) će biti sasvim dovoljno da date svojoj muskulaturi šansu za napredak, naravno, u izbalansiranom odnosu sa ugljenim hidratima i mastima. Dakle, proteini sami za sebe nisu jedini faktor vašeg napretka!

Obratite pažnju na dovoljan unos vode. Ne zaboravite da VODA ČUVA VAŠE BUBREGE! Uvek budite dovoljno dobro hidrirani! Bar na svakih 6 meseci do godinu dana odradite osnovne analize krvi i urina!

 

Izvori korištenbi za tekst:

https://medicalxpress.com/news/2018-11-high-protein-diet-affect-kidney-function.html

 

https://academic.oup.com/jn/article/148/11/1760/5153345

 

https://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev-nutr-071714-034426

 

file:///C:/Users/Lenovoo/Downloads/Nefro%20(2).pdf

 

Foto: Medical, Pixabay

 

Slaviša Stojić
Lekar - savetnik za ishranu