Da bismo Vaše iskustvo korišćenja sajta učinili boljim, koristimo kolačiće. Daljim pregledima web stranice pansport.eu, dajete svoj pristanak za korišćenje kolačića. Saznajte više ovde.
» PRIRODNI DODACI ISHRANI ZA SPORTISTE I REKREATIVCE I SPORTSKA OPREMA
021/820-555 | 062/111-0-999
na telefon smo dostupni:
(pon-pet 8-16h, sub 8-14h, ned. ne radimo)
Ako ste ikada „držali dijetu“, sasvim sigurno ste upoznati sa zloslutnim „modom gladovanja“ u koji vas mogu uvesti loše vođena dijeta, loš odabir dijete, kao i dužina trajanja dijete (krajnosti).
5.6.2017Glavni problem savremenog sveta – ZAPALJENJE (inflamacija) je uzrokovan nezdravim stilovima života – od problema koji se tiču ishrane, stresova do nedovoljne fizičke aktivnosti. Svim propustima na polju zdravih životnih navika svoje telo uvodimo u globalni zapaljenjski proces koji je odgovoran za niz problema – gojaznost, „ubrzano starenje“, kardio-vaskularne bolesti, dijabetes, astma, artritisi, kancer, upalne crevne bolesti i sl.
3.6.2017Osteoporoza je bolest koju karakteriše smanjena gustina kostiju, tj. smanjenje koštane mase i poremećaj građe kostiju zbog [Osteo2] čega kosti postaju podložne prelomima. Naravno, smanjuje se i količina kalcijuma u kostima koji normalno daje čvrstinu kostima i koštanom tkivu (potporna funkcija). Smatra se da oko 10% celokupne populacije ima osteoporozu, značajno češće žene, posle 50-te godine života.
1.11.2016Što je glikogen za ljude i životinje, to je skrob u biljnom svetu. Najprostije rečeno skrob predstavlja polisaharid( miks amiloze i amilopektina) – sastoji se od hiljada molekula glukoze koji formiraju specifičnu trodimenzionalnu strukturu.
Skroba imamo u raznim namirnicama, npr. – žitaricama, krompiru, pirinču, mahunarkama, semenkama, jezgrastim plodovima, bananama, kukuruzu…
4.10.2016Svako ko se bar malo zainteresovao za unapređenje svog znanja o ishrani, tj. pravilnom odabiru namirnica i njihovoj hranljivoj, tj. upotrebnoj vrednosti, došao je do pojma proteina, ugljenih hidrata i masti (makronutrijenti).
Da, saznali smo da su nam u prvom planu proteini visoke biološke vrednosti, složeni ugljeni hidrati, zdrave masti i naravno, balansero brzine varenja i apsorpcije nutrijenata – dijetna vlakna. Upoznali smo se i sa tim da prosti ugljeni hidrati mogu biti „dobar sluga, ali i zao gospodar“ , zato uvek oprezno sa istima.
31.8.2016Kao što smo mnogo puta ponovili najbolji izvori „aktivnih oblika“ omega-3, tj. EPA i DHA su riba( morska, plava) i riblje ulje. Savremen način ishrane je jako siromašan ovim dragocenim masnim kiselinama, tako da suplementi omega-3 često postaju neminovnost.
Uvek je bilo i biće onih koji na suplemente gledaju kao na manje vredne kada je u pitanju „nadoknada“ mikro i makronutrijenata. Ima li istine u ovoj tvrdnji kada su u pitanju omega-3 masne kiseline?
Upoznajmo se sa oblicima omega-3 u ishrani i suplementima.
23.8.2016Slatki krompir ili batat( lat. Ipomoea batatas) je zapravo podzemna krtola, nalik repi iz porodice slakova (Convolvulus). Iako se batat često zove slatki krompir (eng. Sweet potato), on nema nikakve veze sa običnim krompirom.
16.8.2016Jedno od najčešćih pitanja koja se tiču keto-dijete odnosi se na pravilan odabir namirnica. Da, cilj nam je da što brže dođemo do stanja ketoze ( tj. pojave ketonskih tela u krvi kao alternativnih izvora energije, u koncentraciji od 0,5 – 5 mmol/L) , kao i da se u tom stanju dovoljno dugo održimo. Da, cilj nam je da naše telo nateramo da maksimalno koristi masti kao izvor energije, ali nas u tome mogu sprečiti skriveni izvori „svarljivih“ ugljenih hidrata, kao i previše proteina (amino kiselina) na meniju ( glikoneogeneza) .
16.8.2016IIFYM je pravac u „filozofiji ishrane“ koji u prvi plan stavlja fleksibilnost u pogledu odabira namirnica, tako da i “junk namirnice“ mogu naći svoju široku upotrebnu vrednost.
IIFYM je skraćenica za "if it fits your macros" što u doslovnom prevodu znači - "ako se uklapa u ciljane makronutrijente". Uprošćeno – sve je ok, dok se „makrosi“ uklapaju.
Zašto je IIFYM tako popularan?
18.7.2016Jedan od termina oko koga su se vodile česte polemike tiče se tzv. „anaboličkog prozora“ posle treninga sa opterećenjem. Znate onu čuvenu preporuku da do 30 min posle treninga morate uzeti vaš proteinski šejk sa prostim hidratima, inače ulazite u zonu „mišićnog katabolizma“. Da, ta preporuka je kod pojedinaca izazvala prave paranoidne epizode jurcanja sa šejkerom neposredno nakon treninga kako se ne bi ušlo u fatalnu zonu „opadanja“.
Da li je sve tako crno? Da li ova teorija ima realnu osnovu?
5.7.2016